PLJUVAČKA ZMIJE ILI PJENUŠE

Hodajući po livadama u kasno proljeće mogli ste primijetiti bijelu pjenu na nekim biljkama koja podsjeća na pljuvačku. Mnogi će reći da je to pljuvačka od zmije. Iako je ovo mišljenje rasprostranjeno u narodu, naravno, ova pjenušava masa ne dolazi od zmija već od insekata koje nazivamo pjenuše. Pjenuša ima mnogo vrsta. Na livadama je lahko uočiti pjenuše roda Cercopis, budući da su obojene crno sa crvenim šarama.

Pjenušava masa sa larvom pjenuše (Kudo, N. 2019)

Odakle dolazi ova pjenušava masa? Odrasla jedinka pjenuša polaže jaja na određenim dijelovima biljaka u kasno proljeće ili ranu jesen. Sljedećeg proljeća, kada ima dovoljno vlage, pjenuše koje su tada u stadiju larve izlegu se iz jaja i počinju svoj životni ciklus[1].

Odmah nakon što se larva izleže počinje da se hrani sokovima iz stabljike biljke i počinje proizvoditi pjenušavu masu koju možemo da vidimo na bazi cvijetnih glavica ili na mjestima gdje se listovi spajaju sa stabljkom biljke[1]. Pjenu larve formiraju puhanjem zraka u kapljicu sluzaste tvari koju izlučuju. Ove nakupine najuočljivije su tokom proljeća na usjevima, korovima i drugim biljkama[3].

Pjenušava masa održava larvu pjenuše vlažnom sve dok ne dostigne stadij odrasle jedinke. Bez vlažne sredine koju formira na ovaj način uginula bi. Uloga pjenušave mase je i termoregulaciona, budući da čuva pjenušu od visokih temperatura tokom dana ili niskih tokom noći. Također, služi kao sklonište čuvajući larvu od drugih insekata, ptica i ostalih predatora[1], te od nepovoljnih klimatskih uslova[3]. Ako bismo pažljivo pogledali i razmaknuli pjenu mogli bismo lahko uočiti jednu ili više larvi pjenuša u ovim nakupinama[1].

Larva pjenuše (Kudo, N. 2019)

U stadiju larve pjenuše čine štetu biljkama, tako što sisaju sokove iz stabljika ili listova[2]. Ličinke pri ishrani u biljku unose toksine koji mogu uzrokovati deformacije kod nekih vrsta biljaka. Naprimjer kod šećerne repe izaziva deformaciju listova, gdje samo jedna ličinka može izazvati deformaciju čitavog lista. Moguće je da izazove potpuno uništenje nekih vrsta korovskih mlječika. Također, izaziva štete na crvenoj djetelini, jagodama itd. Moguće ih je opaziti na livadama, žitaricama, kukurzu i drugim biljkama. Ipak, štete od nekih pjenuša kao što su one iz roda Cercopis nisu primjećene[3].

Larva pjenuše će boraviti u pjenušavoj masi četiri do šest sedmica dok ne dostigne stadij odrasle jedinke. Nakon što postanu odrasle jedinke, napustiti će prostor pjenušave mase i početi životni ciklus ispočetka[1]. Odrasle jedinke kreću se skakanjem[3].